Isplati se otići u Njemačku na sezonski rad

Plaća 150 eura dnevno, pauza za obilan ručak, slobodna nedjelja.

Osam do deset radnih sati dnevno za naknadu i do 150 eura (prevedeno, nešto više od 1000 kuna – za dan), pauza za obilan ručak, slobodna nedjelja; zvuči odlično, čak i kad za takve uvjete treba sate provesti u pogrbljenu položaju berući šparoge.

Dobivši ovu informaciju, čak i sretnici koji nisu na burzi rada grješno su porazmislili o otvaranju bolovanja koje će im pokriti pedesetak radnih dana, budući da malo tko ima tako dugačak godišnji odmor, piše Slobodna Dalmacija.

Po splitskim kuloarima tako se ovih dana proširila priča o napornoj, ali brzoj ‘lovi’, za koju nije potrebno znanje njemačkog jezika, nego samo dobra tjelesna kondicija, te dovoljno slobodnih dana za privremenu pečalbu. Slobodna Dalmacija odlučila je istražiti ovu priču..

Matko Gović, EURES-ov savjetnik za poslove u inozemstvu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u Splitu bio je iznenađen upitom, te je brzom provjerom na internetskim stranicama HZZ-a utvrdio da oglas o takvu sezonsku poslu na istima nedvojbeno nije oglašen, no da ima niz drugih ponuda, mahom za rad u ugostiteljstvu i na “bauštelu”, te se prisjetio da je ranijih godina bilo nekakvog spomena o radu u poljoprivredi, ali na berbi jagoda i graška, i to u Finskoj.

Privatni kanali

Od susretljive ravnateljice splitskog Zavoda Žane Gusić dobivena je potvrda navedene informacije, te naputak da se više informacija može pronaći na portalu EURES, koji posreduje pri zapošljavanju u zemljama Europske unije.

Na internetskim stranicama HZZ-a piše sljedeće:

“Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio EURES mreže, mreže javnih službi za zapošljavanje Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske. Ovisno o prijelaznim odredbama u području slobode kretanja radnika i interesu poslodavaca u pojedinim državama, Hrvatski zavod za zapošljavanje može pružati uslugu posredovanja pri zapošljavanju na području cijele EU/EGP-a. Više informacija o EURES-u, kao i informacije o uvjetima života i rada u državama članicama, dostupne su na EURES portalu (ovdje je moguće pregledati bazu slobodnih radnih mjesta, kao i druge web stranice za traženje posla diljem EU). Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje bez naknade pri zapošljavanju u inozemstvu.”

No, budući da je napis jedno, a praktično snalaženje nešto drugo, zainteresirani Dalmatinci očito su se prije negoli HZZ-u obratili privatnim kanalima i poznanstvima u Njemačkoj, te su na taj način ostvarili sezonsku “gažu”.

Marijo Koturić, član Uprave Hrvatskoga gospodarskog saveza u Frankfurtu, upoznat je sa stanjem “na terenu”.

“Koliko mi je poznato, Hrvati dolaze raditi sezonske poslove u poljoprivredi, uglavnom u južni dio Njemačke i Bavarsku, preko privatnih veza ili izravno preko njemačkih agencija za zapošljavanje, pri čemu je od ključne važnosti poznavanje jezika. Ima i onih koji kao sezonci u tom svojstvu dolaze već godinama, pa su se već uhodali i u posao i u proceduru koja se nije bitno izmijenila pristupanjem Hrvatske u EU. U sektoru poljoprivrede radi se naporno i za naknadu od oko osam i pol eura po satu bruto, što je za veliku većinu Nijemaca jako niska plaća, tako da s njihove strane gotovo uopće nema interesa za tako naporan, a slabo plaćen posao. No, vrlo je atraktivan strancima, poglavito Hrvatima i Poljacima”, kazao je Koturić, te napomenuo:

“Od navedenog iznosa plaće odbija se porez, no malo sezonskih radnika poznaje zakon, pa tako nije upoznat s podatkom da isti taj plaćeni porez može dobiti natrag ako uloži zahtjev na kraju porezne godine! Taj je dio birokratske procedure za mahom niže obrazovani sloj prekompliciran, pa ga tako možda i svjesno zanemaruju, te se zadovoljavaju lijepim iznosom koji nakon mjesec-dva dana rada u poljoprivredi svejedno ostvare”, primjećuje sugovornik iz Frankfurta.

Internetski forumi

Na internetskim forumima također se razmjenjuju informacije, a one su podijeljene; od oduševljenja brzom zaradom, do razočaranja visokim cijenama, posebice cigareta i drugih tzv. luksuznih artikala. Kao nedostaci navode se i rad po “cijeli dan” (nije precizirano), pauza za ručak od sat vremena (navodno smještaj u radnim barakama i jedan obilan obrok stoje 10 eura po danu), a radi se svim danima osim nedjelje.

Pogrbljen položaj, mukotrpne repetitivne manualne radnje i povremeno teško podnošljivi klimatski uvjeti (vrućina ili pak rad u blatu ako šparoge pogosti kiša) također su na crnoj listi.

No, za hrvatske prilike izvrsno plaćen taj rad glavni su argument zašto će mnogi žitelji Lijepe naše u ovom teretnom ozračju recesije više nego dobro razmotriti kako se dokopati njemačkih polja šparoga, piše Slobodna Dalmacija.

Izvor: Jutarnji.hr

Što je potrebno za rad u Njemačkoj…

Zanima vas koje uvjete morate ispunjavati za sezonski rad u Njemačkoj i kome se obratiti?

Ispred veleposlanstva Savezne Republike Njemačke ljudi u redovima čekaju kako bi predali zahtjev za radnu dozvolu u Njemačkoj.

Od 2009. do danas broj se svake godine povećava 15%. Trećina zahtjeva odnosi se na sezonske poslove, a druga trećina na detaširane radnike, većinom građevinske koji rade za hrvatske tvrtke u Njemačkoj. Ostali odlaze individualno. Zanimanja su različita, no uglavnom je riječ o pomoćnom osoblju za bolnice, a jedan broj stručnjaka odnosi se na industriju i gospodarstvo.

Zapošljavanje sezonske radne snage u SR Njemačkoj

Sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj ima prilično dugu tradiciju i zasniva se na Sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana u SR Njemačkoj sklopljenom između Republike Hrvatske i SR Njemačke kojim su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj.

Poslovi koji se nude sezonskim radnicima u SR Njemačkoj:

• Poljoprivreda
• Sadnja
• Ratarstvo
• Vrtlarstvo
• Vinogradarstvo
• Šumsko gospodarstvo
• Prerada voća i povrća
• Piljenje, struganje i impregnacija drveta
• Hotelijerstvo i ugostiteljstvo
• Područje zabave

Trajanje zaposlenja:

U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet mjeseci.

Način zapošljavanja na sezonskim poslovima

Već godinama njemački poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike. Poslodavci su njima zadovoljni i radne ugovore sklapaju s istom osobom. Međutim, u određenim razdobljima u godini postoji potražnja za novim radnicima.

Zainteresirani kandidati popunjavaju obrazac prijave koji je potrebno dostaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi/ispostavi prema mjestu prebivališta, savjetniku zaduženom za zapošljavanje u inozemstvu (informacija o savjetniku može se dobiti na info-pultu područne službe/ispostave).

Za sezonsko zapošljavanje ne raspisuje se natječaj, već je postupak slijedeći: ako Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pristigne ponuda za zapošljavanje od Savezne agencije za rad SR Njemačke, uz pristanak kandidata koji zadovoljava uvjete postavljene u ponudi, obrazac prijave dostavlja se Njemačkom Središnjem uredu za zapošljavanje u inozemstvu.

U daljnjem postupku selekcije kandidata poslodavac odlučuje kome će od kandidata ponuditi ugovor, o čemu kandidati budu obaviješteni od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

U finalnoj fazi ugovori iz Njemačkog Središnjeg ureda za zapošljavanje u inozemstvu pristižu u Hrvatski zavod za zapošljavanje, te se u Područnim službama uručuju osobno nositelju ugovora, uz obvezno predočenje putne isprave s navedenim prebivalištem na području Republike Hrvatske.

Veleposlanstvo SR Njemačke temeljem tog ugovora izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku.

Prosječna zarada sezonskih radnika:

Cijena satnice ovisi o području Njemačke u kojem osoba radi, kao i o vrsti posla koji obavlja. Bruto iznos plaće propisan je po satu i prigodom sklapanja ugovora provjerava ga njemački Ured za rad.

Socijalna prava sezonskih radnika:

Hrvatski sezonski radnici koji rade na području Njemačke u razdoblju do šest mjeseci osigurani su u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja (bolesničko, invalidsko, te osiguranje od nesretnog slučaja na radu). Poslodavac je u slučaju bolesti dužan radnika osigurati kod privatnih bolesničkih osiguranja. U suprotnom, poslodavac snosi puni financijski rizik u slučaju bolesti ili nesreće na poslu.

Koje uvjete smještaja trebaju osigurati poslodavci:

Poslodavac je dužan radnicima osigurati pristojan smještaj, kao i mogućnost korištenja sanitarne prostorije i mjesta kuhanja. Smještaj u šatorima i vozilima za stanovanje nije dopušten, osim u izuzetnim situacijama. Smještaj u prikolicama/vozilima za stanovanje, dopušten je samo na području sajmišne prodaje zbog neprestanog putvanja od jednoga do drugog mjesta.

Nakon dolaska na rad poslodavac je dužan poduzeti sljedeće korake:

• Prijaviti boravak radnika nadležnom uredu u mjestu rada
• Ishoditi radnu dozvolu u njemačkom područnom uredu za rad
• Odgovornom uredu za financije predočiti potvrdu o ograničenoj obvezi plaćanja poreza sezonskih radnika,
• Kod odgovarajućeg bolesničkog osiguranja ishoditi broj osiguranja i iskaznicu socijalnog osiguranja radnika.

Što poslodavac ne smije činiti:

Poslodavac nema pravo zadržati sezonskog radnika na radu dulje od šest mjeseci godišnje. Svaki takav produženi boravak rad je bez radne dozvole i ne podliježe obvezama određenim međudržavnim sporazumom. Sezonski i pomoćni radnici na poljoprivrednim imanjima ne smiju obavljati druge djelatnosti na istim imanjima poput poslova tokara, zidara, soboslikara i sl.

U slučaju neizvršenja ugovorom dogovorenih uvjeta, kao i isplate plaće, radnik se mora obvezno još za trajanja svojeg boravka u Njemačkoj obratiti područnom uredu za rad u Njemačkoj, ili pismenim putem područnoj ili Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tko se može u SR Njemačkoj zaposliti kao sezonski radnik:

• Hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
• Radnik ne smije biti mlađi od 18 godina, a poželjno je i da ne bude stariji od 45 godina
• Mora biti zdrav i sposoban za rad.
• Vrlo često poslodavac zahtijeva i iskustvo u djelatnosti (najčešće u poljoprivredi i ugostiteljstvu).

Radni uvjeti:

• Radnik mora raditi najmanje 30 sati tjedno.
• Ne smije biti zaposlen pod nepovoljnijim radnim uvjetima ili biti manje plaćen od njemačkog radnika na istim poslovima.
• Od radnika se očekuje poštivanje svih ugovorom dogovorenih obveza.

Poželjno znanje njemačkog jezika:

Poželjno je znanje njemačkog jezika u svim djelatnostima. U slučaju da poslodavac zahtijeva znanje njemačkog jezika, o tome će se radnika unaprijed obavijestiti.

Poslodavci se obraćaju:

Zentrale Auslands- und Fachvermittlung (ZAV) der Bundesagentur für Arbeit, Team 412, 53107 Bonn, Telefon: ++ 49 (0) 228-713-1329, Telefax : ++49 (0) 228-620-3233, E-Mail: zav-saison@arbeitsagentur.de

Izvor: Profitiraj.hr